1 |
<!--#set var="PO_FILE" |
2 |
value='<a href="/philosophy/po/shouldbefree.hr.po"> |
3 |
https://www.gnu.org/philosophy/po/shouldbefree.hr.po</a>' |
4 |
--><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/shouldbefree.html" |
5 |
--><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/shouldbefree.hr-diff.html" |
6 |
--><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2021-07-11" --> |
7 |
|
8 |
<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> |
9 |
<!-- Parent-Version: 1.86 --> |
10 |
|
11 |
<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> |
12 |
<title>Zašto bi softver trebao biti slobodan - Projekt GNU - Zaklada za slobodan |
13 |
softver</title> |
14 |
|
15 |
<!--#include virtual="/philosophy/po/shouldbefree.translist" --> |
16 |
<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> |
17 |
<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> |
18 |
<h2>Zašto bi softver trebao biti slobodan</h2> |
19 |
|
20 |
<p> |
21 |
napisao <a href="http://www.stallman.org/"><strong>Richard |
22 |
Stallman</strong></a></p> |
23 |
<h3 id="introduction">Uvod</h3> |
24 |
<p> |
25 |
Postojanje slobodnog softvera neizbježno postavlja pitanje o tome kako bi |
26 |
trebalo donositi odluke o njegovom korištenju. Na primjer, pretpostavimo da |
27 |
jedna osoba koja ima primjerak nekog programa sretne drugu osobu koja bi |
28 |
također željela primjerak tog programa. U mogućnosti su kopirati taj |
29 |
program; tko bi trebao odlučiti hoće li to i učiniti? Dotične osobe? Ili |
30 |
treća strana, koju nazivamo “vlasnikom”?</p> |
31 |
<p> |
32 |
Razvijatelji softvera u razmatranju ovih pitanja uglavnom kreću od |
33 |
pretpostavke da se odgovor temelji na kriteriju najveće moguće dobiti za |
34 |
razvijatelja. Politička moć poslovnih krugova dovela je do toga da vlasti |
35 |
usvoje i ovaj kriterij i odgovor kojeg su predložili razvijatelji: da |
36 |
program ima vlasnika, tipično neku korporaciju povezanu s njegovim razvojem.</p> |
37 |
<p> |
38 |
Želio bih isto pitanje razmotriti na temelju drugačijeg kriterija: napretka |
39 |
i slobode javnosti općenito.</p> |
40 |
<p> |
41 |
Odgovor na ovo ne može nam dati trenutni zakon—zakon bi trebao biti |
42 |
prilagođen etici, a ne obratno. Odluku o tom pitanju ne može donijeti ni |
43 |
trenutna praksa, premda bi mogla predložiti moguće odgovore. Jedini način na |
44 |
koji se može donijeti odluka je pogledati na čiju je korist i na čiju štetu |
45 |
priznavanje vlasništva nad softverom, zašto i u kojoj mjeri. Drugim |
46 |
riječima, trebali bismo izvršiti analizu odnosa cijene i dobrobiti za |
47 |
društvo kao cjelinu, uzimajući u obzir osobnu slobodu kao i proizvodnju |
48 |
materijalnih dobara.</p> |
49 |
<p> |
50 |
U ovom eseju opisat ću učinak vlasništva i pokazati da je takav ishod |
51 |
štetan. Moj zaključak je da programeri imaju dužnost poticati druge da |
52 |
dijele, dalje distribuiraju, proučavaju i poboljšavaju softver kojeg pišu: |
53 |
drugim riječima, da pišu <a |
54 |
href="/philosophy/free-sw.html">“slobodan” softver</a>.<a |
55 |
href="#f1">(1)</a></p> |
56 |
|
57 |
<h3 id="owner-justification">Kako vlasnici opravdavaju svoju moć</h3> |
58 |
<p> |
59 |
Oni koji imaju koristi od sadašnjeg sustava, u kojem programi predstavljaju |
60 |
imovinu, iznose dva razloga kojima podupiru svoje zahtjeve za vlasništvom |
61 |
nad programima: emocionalni razlog i ekonomski razlog.</p> |
62 |
<p> |
63 |
Emocionalni razlog glasi ovako: “Ulažem svoj znoj, svoje srce i dušu u |
64 |
ovaj program. Njega stvaram <em>ja</em>, on je <em>moj</em>!”</p> |
65 |
<p> |
66 |
Ovaj razlog ne zahtijeva ozbiljno pobijanje. Osjećaj privrženosti je osjećaj |
67 |
kojeg programeri mogu njegovati kad im odgovara; nije |
68 |
neizbježan. Pogledajmo, na primjer, koliko rado isti ti programeri za plaću |
69 |
uobičajeno prepišu sva prava na neku veliku korporaciju; emocionalna |
70 |
privrženost tajnovito nestane. Suprotno tome, pogledajmo kako veliki |
71 |
umjetnici srednjeg vijeka nisu stavljali na svoja djela ni svoje ime. Njima |
72 |
ime umjetnika nije bilo važno. Ono što je bilo važno je to da je djelo bilo |
73 |
napravljeno—i svrha kojoj će služiti. To gledište prevladavalo je |
74 |
stoljećima.</p> |
75 |
<p> |
76 |
Ekonomski razlog glasi ovako: “Želim se obogatiti (obično neprecizno |
77 |
opisano kao ‘zaraditi za život’), a ako mi ne dozvolite da se |
78 |
obogatim programiranjem, onda neću programirati. Svi drugi su kao i ja, |
79 |
dakle nitko nikada neće programirati. Stoga nećete uopće imati |
80 |
programa!” Ova je prijetnja obično umotana kao prijateljski savjet |
81 |
mudrih.</p> |
82 |
<p> |
83 |
Kasnije ću objasniti zašto je ova prijetnja varka. Najprije se želim |
84 |
pozabaviti implicitnom pretpostavkom koja je vidljivija u drugačijem izboru |
85 |
riječi kojima se izražava ovaj razlog.</p> |
86 |
<p> |
87 |
Ovaj izraz započinje usporedbom društvene korisnosti vlasničkog programa s |
88 |
onim kada nemamo nikakvog programa, a zatim zaključuje da ja razvoj |
89 |
vlasničkog softvera, u cjelini, koristan i da bi ga trebalo |
90 |
poticati. Zabluda je ovdje u usporedbi samo dva ishoda—situaciji s |
91 |
vlasničkim softverom nasuprot situaciji bez ikakvog softvera—i |
92 |
pretpostavljanja da ne postoje druge mogućnosti.</p> |
93 |
<p> |
94 |
U sustavu softverskih autorskih prava, razvoj softvera se obično povezuje s |
95 |
postojanjem vlasnika koji kontrolira korištenje softvera. Sve dok ta veza |
96 |
postoji, često smo suočeni s izborom između vlasničkog softvera i |
97 |
ničega. Međutim, ova veza nije nerazdvojiva niti neizbježna; ona je |
98 |
posljedica određene društveno-pravne političke odluke koju preispitujemo: |
99 |
odluke da postoje vlasnici. Izražavanje izbora kao ovog između vlasničkog |
100 |
softvera nasuprot nikakvom softveru vapi za preispitivanjem. </p> |
101 |
|
102 |
<h3 id="against-having-owners">Argument protiv postojanja vlasnika</h3> |
103 |
<p> |
104 |
Pitanje koje se nameće je “Treba li razvoj softvera biti povezan s |
105 |
postojanjem vlasnika koji ograničavaju njegovo korištenje?”</p> |
106 |
<p> |
107 |
Da bismo donijeli odluku o ovome, moramo procijeniti kakav učinak na društvo |
108 |
ima svaka od ovih dviju radnji <em>neovisno jedna o drugoj</em>: učinak |
109 |
razvijanja softvera (neovisno o njegovim uvjetima distribucije) i učinak |
110 |
ograničavanja njegovog korištenja (pretpostavljajući da je softver već |
111 |
razvijen). Ako je jedna od ovih radnji korisna, a druga je štetna, bilo bi |
112 |
bolje da ih razdvojimo i činimo samo onu korisnu.</p> |
113 |
<p> |
114 |
Drugačije rečeno, ako je ograničavanje distribuiranja programa koji je već |
115 |
razvijen štetno za društvo općenito, tada će etički razvijatelj softvera |
116 |
odbaciti mogućnost da to čini.</p> |
117 |
<p> |
118 |
Da bismo odredili učinak ograničavanja dijeljenja, trebamo usporediti |
119 |
vrijednost za društvo koju ima ograničeni (tj. vlasnički) program s onom |
120 |
vrijednošću koju ima isti takav program koji je dostupan svima. Ta znači |
121 |
usporediti dva moguća svijeta.</p> |
122 |
<p> |
123 |
Ova analiza također rješava i jednostavan protuargument, koji se ponekad |
124 |
iznosi, da je “korist koju ima susjed kojem damo kopiju nekog programa |
125 |
poništena štetom učinjenom vlasniku.” Ovaj protuargument pretpostavlja |
126 |
da su i šteta i korist jednako velike. Analiza uključuje usporedbu ovih |
127 |
veličina, te pokazuje da je korist mnogo veća.</p> |
128 |
<p> |
129 |
Da rasvijetlimo ovaj argument, primijenimo ga na drugo područje: izgradnju |
130 |
ceste.</p> |
131 |
<p> |
132 |
Bilo bi moguće financirati izgradnju svih cesta naplatom cestarine. To bi |
133 |
zahtijevalo da imamo naplatne kućice na svim raskrižjima. Takav bi sustav |
134 |
pružio velik poticaj za poboljšavanje cesta. Imao bi također i svojstvo |
135 |
uzrokovanja da korisnici bilo koje ceste plaćaju za tu cestu. Međutim, |
136 |
naplatna kućica je umjetna prepreka glatkom odvijanju prometa—umjetna, |
137 |
jer nije posljedica toga kako ceste ili automobili funkcioniraju. </p> |
138 |
<p> |
139 |
Uspoređujući slobodne ceste i ceste s naplatom cestarine, otkrivamo da su |
140 |
(ako je sve ostalo jednako) ceste bez naplatnih kućica jeftinije za |
141 |
izgradnju, jeftinije za upravljanje, sigurnije i učinkovitije.<a |
142 |
href="#f2">(2)</a> U siromašnoj zemlji, cestarine mogu učiniti ceste |
143 |
nedostupne mnogim građanima. Ceste bez naplatnih kućica stoga nude više |
144 |
dobrobiti društvu za nižu cijenu; bolje su za društvo. Stoga, društvo bi |
145 |
trebalo odabrati financirati ceste na drugačiji način, a ne naplatnim |
146 |
kućicama. Korištenje cesta, jednom kad su izgrađene, mora biti slobodno.</p> |
147 |
<p> |
148 |
Kada zagovornici naplatnih kućica predlažu njihovo korištenje <em>samo</em> |
149 |
kao način prikupljanja sredstava, oni iskrivljuju izbor koji je |
150 |
dostupan. Naplatne kućice zaista prikupljaju sredstva, no čine i nešto |
151 |
drugo: u suštini, one degradiraju cestu. Cesta s naplatom cestarine nije |
152 |
tako dobra kao slobodna cesta; dobivanje tehnički savršenijih cesta ne mora |
153 |
biti poboljšanje ako to znači zamjenjivanje slobodnih cesta onima s naplatom |
154 |
cestarine.</p> |
155 |
<p> |
156 |
Naravno, izgradnja slobodne ceste ipak košta, što javnost mora nekako |
157 |
platiti. Međutim, to ne podrazumijeva neizbježnost naplatnih kućica. Mi, |
158 |
koji ionako moramo platiti, dobit ćemo više za naš novac kupujući slobodnu |
159 |
cestu.</p> |
160 |
<p> |
161 |
Ne kažem da je lošije imati cestu s naplatom cestarine nego uopće ne imati |
162 |
cestu. To bi bila istina kada bi cestarina bila toliko visoka da bi rijetko |
163 |
tko mogao koristiti tu cestu—no to nije naročito vjerojatna politika |
164 |
onih koji naplaćuju cestarine. Međutim, dokle god naplatne kućice uzrokuju |
165 |
značajno rasipanje i neugodnost, bolje je skupiti novčana sredstva na manje |
166 |
ometajući način.</p> |
167 |
<p> |
168 |
Kako bih primijenio isti argument na razvoj softvera, sada ću pokazati da |
169 |
postojanje “naplatnih kućica” za korisne softverske programe |
170 |
društvo skupo stoji: to čini programe skupljima za izradu, skupljima za |
171 |
distribuciju i manje ugodnima i učinkovitima za korištenje. Iz toga slijedi |
172 |
da izradu programa treba poticati na neki drugi način. Zato ću objasniti |
173 |
druge načine poticanja i (do mjere koja je potrebna) financiranja razvoja |
174 |
softvera.</p> |
175 |
|
176 |
<h4 id="harm-done">Šteta koju nanosi opstrukcija softvera</h4> |
177 |
<p> |
178 |
Razmotrimo na trenutak da je program razvijen i da su svi nužni troškovi za |
179 |
njegov razvoj plaćeni; sada društvo treba izabrati hoće li ga učiniti |
180 |
vlasničkim ili dozvoliti slobodno dijeljenje i korištenje. Pretpostavimo da |
181 |
je postojanje programa i njegova dostupnost poželjna stvar.<a |
182 |
href="#f3">(3)</a></p> |
183 |
<p> |
184 |
Ograničenja distribucije i mijenjanja programa ne mogu olakšati njegovo |
185 |
korištenje. Oni mogu samo stvarati smetnju. Učinak stoga može biti samo |
186 |
negativan. No, koliko? I kakve vrste?</p> |
187 |
<p> |
188 |
Tri različite razine materijalne štete dolaze od takve opstrukcije:</p> |
189 |
|
190 |
<ul> |
191 |
<li>Manje ljudi koristi program.</li> |
192 |
|
193 |
<li>Nitko od korisnika ne može prilagoditi ili ispraviti program.</li> |
194 |
|
195 |
<li>Drugi razvijatelji ne mogu učiti iz programa niti temeljiti novo djelo na |
196 |
njemu.</li> |
197 |
</ul> |
198 |
|
199 |
<p> |
200 |
Svaka razina materijalne štete ima prateći oblik psihosocijalne štete. Ovo |
201 |
se odnosi na posljedice koje ljudske odluke imaju na njihove buduće |
202 |
osjećaje, stavove i sklonosti. Ove promjene u načinu razmišljanja ljudi će |
203 |
zatim imati daljnje posljedice na njihove odnose sa sugrađanima, a mogu |
204 |
imati i materijalne posljedice.</p> |
205 |
<p> |
206 |
Ove tri razine materijalne štete rasipaju dio vrijednosti kojom je program |
207 |
mogao doprinijeti, no ne mogu je potpuno poništiti. Ukoliko rasipaju gotovo |
208 |
svu vrijednost programa, onda pisanje programa nanosi štetu društvu |
209 |
maksimalno u visini truda uloženog u pisanje programa. Nedvojbeno, program |
210 |
koji je profitabilan za prodaju mora pružiti neku izravnu materijalnu |
211 |
korist.</p> |
212 |
<p> |
213 |
Međutim, uzimajući u obzir prateću psihosocijalnu štetu, nema granica šteti |
214 |
koju razvoj vlasničkog softvera može učiniti.</p> |
215 |
|
216 |
<h4 id="obstructing-use">Opstrukcija korištenja programa</h4> |
217 |
<p> |
218 |
Prva razina štete ometa jednostavno korištenje programa. Trošak kopije |
219 |
programa je gotovo nula (a taj posao možete platiti i tako da ga sami |
220 |
odradite), stoga bi na slobodnom tržištu imao cijenu blizu nuli. Naknada za |
221 |
autorska prava djeluje značajno destimulirajuće na korištenje programa. Ako |
222 |
je neki široko korišten program vlasnički, daleko manje ljudi će ga |
223 |
koristiti.</p> |
224 |
<p> |
225 |
Lako je pokazati da je ukupan doprinos programa društvu umanjen ako mu se |
226 |
odredi vlasnik. Svaki potencijalni korisnik programa, suočen s potrebom da |
227 |
plati za njegovo korištenje, može izabrati plaćanje ili se može odreći |
228 |
korištenja programa. Kada korisnik odabere platiti, vrijednost prijenosa |
229 |
dobara između dviju strana je nula. No svaki put kada netko izabere odreći |
230 |
se korištenja programa, to šteti toj osobi, a ne donosi dobrobit |
231 |
nikome. Zbroj negativnih vrijednosti s nulama mora biti negativan.</p> |
232 |
<p> |
233 |
No to ne umanjuje količinu rada koja je potrebna za <em>razvoj</em> |
234 |
programa. Kao posljedica, učinkovitost cijelog procesa, mjerena |
235 |
zadovoljstvom korisnika u odnosu na sat rada, smanjena je.</p> |
236 |
<p> |
237 |
Ovo odražava presudnu razliku između kopija programa i automobila, stolica |
238 |
ili sendviča. Izvan znanstveno-fantastične literature ne postoji uređaj za |
239 |
kopiranje materijalnih objekata. No programe je jednostavno kopirati; svatko |
240 |
može proizvesti koliko god kopija je potrebno, uz vrlo malo truda. To ne |
241 |
vrijedi za materijalne objekte zbog zakona o očuvanju materije: svaka nova |
242 |
kopija mora biti izrađena od sirovina na isti način na koji je izrađena i |
243 |
prva kopija.</p> |
244 |
<p> |
245 |
Kod materijalnih objekata, destimuliranje korištenja ima smisla, jer manje |
246 |
kupljenih objekata znači i manje sirovina i rada potrebnih da bi ih se |
247 |
izradilo. Istina je da postoji i početni trošak, trošak razvoja, koji se |
248 |
raspoređuje na količinu proizvodnje. No sve dok je granični trošak |
249 |
proizvodnje značajan, dodavanje dijela troška razvoja ne čini kvalitativnu |
250 |
razliku. Isto tako ne zahtijeva ograničenja slobode običnih korisnika.</p> |
251 |
<p> |
252 |
Međutim, nametanje cijene na nešto što bi inače bilo besplatno kvalitativna |
253 |
je promjena. Središnje nametnuta naknada za distribuciju softvera postaje |
254 |
snažno destimulirajuća.</p> |
255 |
<p> |
256 |
Štoviše, središnja proizvodnja kakva se sada prakticira neučinkovita je čak |
257 |
i kao sredstvo isporuke primjeraka softvera. Ovaj sustav uključuje |
258 |
stavljanje fizičkih diskova ili kaseta u suvišna pakiranja, slanje velikog |
259 |
broja njih oko svijeta i njihovog skladištenja za prodaju. Ovaj trošak |
260 |
prikazan je kao rashod u poslovanju; istina je zapravo da je to dio |
261 |
rasipanja uzrokovanog vlasništvom.</p> |
262 |
|
263 |
<h4 id="damaging-social-cohesion">Nanošenje štete društvenoj koheziji</h4> |
264 |
<p> |
265 |
Pretpostavimo da biste i vi i vaš susjed smatrali korisnim upotrebljavati |
266 |
određeni program. Iz etičke brige za vašeg susjeda, trebali biste osjećati |
267 |
da će ispravno upravljanje situacijom omogućiti obojici da ga |
268 |
koristite. Zahtjev da se korištenje programa dozvoli samo jednom od vas, a |
269 |
spriječi drugom, razdorna je; ni vi niti vaš susjed ne biste ga trebali |
270 |
smatrati prihvatljivim.</p> |
271 |
<p> |
272 |
Prihvaćanje tipičnog softverskog licenčnog ugovora znači izdaju vašeg |
273 |
susjeda: “Obećajem lišiti svojeg susjeda ovog programa kako bih mogao |
274 |
imati kopiju za sebe.” Ljudi koji čine ovakve izbore osjećaju |
275 |
unutarnji psihološki pritisak da ih opravdaju, umanjivanjem važnosti |
276 |
pomaganja svojem susjedu—stoga trpi javni duh. Ovo je psihološka šteta |
277 |
udružena s materijalnom štetom kao posljedice destimuliranja korištenja |
278 |
programa.</p> |
279 |
<p> |
280 |
Mnogi korisnici nesvjesno prepoznaju nepravdu odbijanja dijeljenja, stoga |
281 |
odlučuju zanemariti licence i zakone i ipak dijeliti programe. No, često |
282 |
zbog toga osjećaju krivnju. Znaju da moraju kršiti zakone kako bi bili dobri |
283 |
susjedi, ali i dalje zakone smatraju mjerodavnima, pa zaključuju da je biti |
284 |
dobar susjed (što oni i jesu) nešto nevaljano i sramotno. To je također |
285 |
vrsta psihosocijalne štete, no može se izbjeći odlukom da ove licence i |
286 |
zakoni nemaju moralne vrijednosti.</p> |
287 |
<p> |
288 |
Programeri isto tako trpe psihosocijalnu štetu znajući da mnogim korisnicima |
289 |
neće biti dozvoljeno korištenje njihovog rada. To dovodi do ciničnog stava |
290 |
ili do poricanja. Programer može oduševljeno opisivati rad koji smatra |
291 |
tehnički uzbudljivim; zatim, ako ga upitamo “Hoću li ga smjeti |
292 |
koristiti?”, raspoloženje mu splasne i priznaje da je odgovor ne. Kako |
293 |
bi izbjegao osjećaj obeshrabrenosti, ili će većinu vremena ignorirati ovu |
294 |
činjenicu ili će usvojiti ciničan stav osmišljen kako bi umanjio njenu |
295 |
važnost.</p> |
296 |
<p> |
297 |
Od vremena Reagana, najveća nestašica u Sjedinjenim državama nisu tehničke |
298 |
inovacije, već volja da se zajedno radi za javno dobro. Nema smisla poticati |
299 |
prvo na štetu ovog drugog.</p> |
300 |
|
301 |
<h4 id="custom-adaptation">Opstrukcija vlastite prilagodbe programa</h4> |
302 |
<p> |
303 |
Druga razina materijalne štete nemogućnost je prilagodbe programa. Lakoća |
304 |
mijenjanja softvera jedna je od velikih prednosti nad starijom |
305 |
tehnologijom. No, većinu komercijalno dostupnog softvera nije moguće |
306 |
izmijeniti, čak i nakon što ga kupite. Možete ga uzeti ili ostaviti, kao |
307 |
crnu kutiju—to je sve.</p> |
308 |
<p> |
309 |
Program kojeg možete pokretati sastoji se od nizova brojeva čije je značenje |
310 |
nerazgovjetno. Nitko, čak ni dobar programer, ne može jednostavno izmijeniti |
311 |
brojeve kako bi program radio nešto drugo.</p> |
312 |
<p> |
313 |
Programeri uobičajeno rade s “izvornim kodom” programa, koji je |
314 |
pisan u nekom programskom jeziku kao što je Fortran ili C. Programski jezik |
315 |
koristi imena kako bi se označili podaci koji se koriste i dijelovi |
316 |
programa, a operacije predstavlja simbolima kao što su ‘+’ za |
317 |
zbrajanje i ‘-’ za oduzimanje. Osmišljen je kako bi pomogao |
318 |
programerima čitati i mijenjati programe. Ovdje je jedan primjer, program za |
319 |
izračun udaljenosti između dvije točke u ravnini:</p> |
320 |
|
321 |
<pre> |
322 |
float |
323 |
distance (p0, p1) |
324 |
struct point p0, p1; |
325 |
{ |
326 |
float xdist = p1.x - p0.x; |
327 |
float ydist = p1.y - p0.y; |
328 |
return sqrt (xdist * xdist + ydist * ydist); |
329 |
} |
330 |
</pre> |
331 |
<p> |
332 |
Što konkretno izvorni kod predstavlja nije bitno; bitno je da izgleda kao |
333 |
algebra, a osobi koja poznaje programski jezik bit će smislen i |
334 |
jasan. Suprotno tome, ovdje je isti taj program u izvršnom obliku, na |
335 |
računalu koje sam koristio kada sam ovo pisao: |
336 |
</p> |
337 |
|
338 |
<pre> |
339 |
1314258944 -232267772 -231844864 1634862 |
340 |
1411907592 -231844736 2159150 1420296208 |
341 |
-234880989 -234879837 -234879966 -232295424 |
342 |
1644167167 -3214848 1090581031 1962942495 |
343 |
572518958 -803143692 1314803317 |
344 |
</pre> |
345 |
|
346 |
<p> |
347 |
Izvorni kod je (barem potencijalno) koristan svakom korisniku programa. No, |
348 |
većini korisnika nije dozvoljeno imati kopije izvornog koda. Izvorni kod |
349 |
vlasničkog programa vlasnik uglavnom drži u tajnosti, da netko iz njega ne |
350 |
bi nešto naučio. Korisnici dobivaju samo datoteke s nerazumljivim brojevima |
351 |
koje će računalo izvršavati. To znači da samo vlasnik programa može |
352 |
izmijeniti program.</p> |
353 |
<p> |
354 |
Prijateljica mi je jednom pričala kako je oko šest mjeseci radila kao |
355 |
programer u jednoj banci, pišući program sličan nečem što je bilo |
356 |
komercijalno dostupno. Bila je uvjerena da bi, kada bi mogla dobiti izvorni |
357 |
kod tog komercijalno dostupnog programa, on mogao biti lako prilagođen |
358 |
njihovim potrebama. Banka je to bila voljna platiti, ali nije joj bilo |
359 |
dozvoljeno—izvorni kod bio je tajan. Tako joj je bilo potrebno šest |
360 |
mjeseci nepotrebnog rada, rada koji se ubraja u BDP no zapravo je uzaludan.</p> |
361 |
<p> |
362 |
Xerox je oko 1977. godine laboratoriju za umjetnu inteligenciju (AI Lab) |
363 |
<abbr title="Massachusetts Institute of Technology">MIT</abbr>-a poklonio |
364 |
grafički pisač. Pokretao ga je slobodan softver kojem smo dodali mnogo |
365 |
zgodnih mogućnosti. Na primjer, softver bi odmah po završetku ispisa |
366 |
obavijestio korisnika o tome. Svaki put kada je pisač imao neki problem, kao |
367 |
što je zastoj papira ili potrošen sav papir, softver bi odmah obavijestio |
368 |
sve korisnike čiji ispis je bio na čekanju. Ove su odlike olakšavale rad bez |
369 |
zastoja.</p> |
370 |
<p> |
371 |
Kasnije je Xerox dao AI Labu noviji, brži pisač, jedan od prvih laserskih |
372 |
pisača. Pogonio ga je vlasnički softver koji je radio na odvojenom |
373 |
namjenskom računalu, tako da nismo mogli dodati ni jednu od naših omiljenih |
374 |
mogućnosti. Mogli smo urediti da se šalje obavijest o slanju ispisa na |
375 |
namjensko računalo, ali ne i obavijest kada je ispis završen (a vremenski |
376 |
razmak između tih dviju radnji bio je značajan). Nije postojao način na koji |
377 |
bismo mogli doznati kada je ispis zapravo dovršen, mogli smo samo |
378 |
pretpostavljati. Isto tako nitko nije bio obaviješten o zastoju papira, tako |
379 |
da je često prolazio i sat vremena prije nego je problem bio otklonjen.</p> |
380 |
<p> |
381 |
Programeri sustava u AI Labu bili su sposobni takve probleme otkloniti, |
382 |
vjerojatno jednako sposobni kao i sami autori tog programa. Xerox nije bio |
383 |
zainteresiran za njihovo otklanjanje, a odabrali su da i nas spriječe u |
384 |
tome, tako da smo bili prisiljeni prihvatiti te probleme, koji nikada nisu |
385 |
bili riješeni.</p> |
386 |
<p> |
387 |
Većina dobrih programera iskusila je ovu frustraciju. Banka si je mogla |
388 |
priuštiti pisanje novog programa od početka, no tipičan korisnik, bez obzira |
389 |
koliko vješt bio, može samo odustati od toga.</p> |
390 |
<p> |
391 |
Odustajanje uzrokuje psihosocijalnu štetu—duhu |
392 |
samopouzdanja. Demoralizirajuće je živjeti u kući koju ne možete preurediti |
393 |
kako bi odgovarala vašim potrebama. To dovodi do rezignacije i |
394 |
obeshrabrenja, koje se može proširiti i utjecati na druge aspekte nečijeg |
395 |
života. Ljudi koji se ovako osjećaju nesretni su i ne rade dobro.</p> |
396 |
<p> |
397 |
Zamislite kako bi bilo da se receptima škrtari na način na koji se to čini |
398 |
sa softverom. Mogli biste reći “Kako da promijenim ovaj recept kako |
399 |
bih izbacio sol?”, a glavni kuhar bi odgovorio “Kako se |
400 |
usuđujete vrijeđati moj recept, plod mojeg uma i nepca, pokušavajući |
401 |
petljati po njemu? Nemate dovoljno znanja da izmijenite moj recept, a da on |
402 |
nakon toga bude ispravan!”</p> |
403 |
<p> |
404 |
“Ali moj liječnik kaže da ne smijem jesti sol! Što da učinim? Hoćete |
405 |
li mi vi ukloniti sol?”</p> |
406 |
<p> |
407 |
“Rado bih to učinio; moja naknada je samo 50 000 dolara.” |
408 |
Budući da vlasnik ima monopol na izmjene, naknada ima tendenciju biti |
409 |
visoka. “Međutim, trenutno nemam vremena. Zauzet sam narudžbom da |
410 |
osmislim novi recept za brodski kolač za Ministarstvo pomorstva. Bit ću u |
411 |
mogućnosti posvetiti vam se za približno dvije godine.”</p> |
412 |
|
413 |
<h4 id="software-development">Opstruiranje razvoja softvera</h4> |
414 |
<p> |
415 |
Treća razina materijalne štete pogađa razvoj softvera. Razvoj softvera je |
416 |
bio evolucijski proces, gdje bi neka osoba uzela neki postojeći program i |
417 |
ponovno napisala neke njegove dijelove za jedan mogući ishod, zatim bi druga |
418 |
osoba ponovno napisala neke dijelove kako bi dodala drugi mogući ishod; u |
419 |
nekim slučajevima, to bi se nastavljalo kroz vremenski period od dvadeset |
420 |
godina. U međuvremenu, dijelovi programa bili bi |
421 |
“kanibalizirani” kako bi činili početak nekih drugih programa.</p> |
422 |
<p> |
423 |
Postojanje vlasnika sprečava ovakvu evoluciju, čineći nužnim počinjanje |
424 |
ispočetka kada se razvija neki program. Ono također sprečava nove vježbenike |
425 |
u proučavanju postojećih programa kako bi naučili korisne tehnike ili čak i |
426 |
način na koji se veliki programi mogu izgrađivati.</p> |
427 |
<p> |
428 |
Vlasnici isto tako ometaju obrazovanje. Sreo sam sjajne studente računalnih |
429 |
znanosti koji nikada nisu vidjeli izvorni kod nekog velikog programa. Mogu |
430 |
biti dobri u pisanju malih programa, ali ne mogu početi učiti različite |
431 |
vještine pisana velikih programa ako ne mogu vidjeti kako su to učinili |
432 |
drugi.</p> |
433 |
<p> |
434 |
U bilo kojem intelektualnom području, čovjek može doseći veće visine stojeći |
435 |
na ramenima drugih. No to uglavnom više nije dozvoljeno u području |
436 |
softvera—možete stajati samo na ramenima drugih ljudi <em>iz vaše |
437 |
tvrtke</em>.</p> |
438 |
<p> |
439 |
Pridružena psihosocijalna šteta utječe na duh znanstvene suradnje, koji je |
440 |
običavao biti toliko jak da bi znanstvenici surađivali čak i kada su njihove |
441 |
zemlje bile u ratu. U tom duhu, japanski oceanografi koji su napustili svoj |
442 |
laboratorij na jednom otoku u Pacifiku pažljivo su sačuvali svoj rad za |
443 |
osvajačke marince Sjedinjenih Država i ostavili im poruku da se dobro |
444 |
pobrinu za njega.</p> |
445 |
<p> |
446 |
Sukob za profit razorio je ono što je međunarodni sukob poštedio. Danas |
447 |
znanstvenici iz mnogih područja ne objavljuju u svojim člancima dovoljno da |
448 |
bi omogućili drugima da ponove pokus. Objavljuju samo toliko koliko je |
449 |
dovoljno da omogući čitateljima da se dive koliko su ovi uspjeli |
450 |
napraviti. Ovo je svakako istina u računalnoj znanosti, gdje je izvorni kod |
451 |
programa o kojem se izvještava uglavnom tajan.</p> |
452 |
|
453 |
<h4 id="does-not-matter-how">Nije važno kako je dijeljenje ograničeno</h4> |
454 |
<p> |
455 |
Raspravljao sam o učincima sprečavanja ljudi da kopiraju, mijenjaju i |
456 |
dorađuju program. Nisam odredio kako se to ometanje provodi, jer to ne |
457 |
utječe na zaključak. Bilo da se to radi zaštitom od kopiranja, autorskim |
458 |
pravima, licencama, šifriranjem, <abbr title="Read-only Memory">ROM</abbr> |
459 |
karticama ili hardverskim serijskim brojevima, ako <em>uspije</em> |
460 |
spriječiti korištenje, nanosi štetu.</p> |
461 |
<p> |
462 |
Korisnici smatraju neke od ovih metoda odvratnijima od drugih. Predlažem da |
463 |
su najmrskije one metode koje postižu svoj cilj.</p> |
464 |
|
465 |
<h4 id="should-be-free">Softver treba biti slobodan</h4> |
466 |
<p> |
467 |
Pokazao sam kako je vlasništvo nad programom—moć ograničavanja |
468 |
njegovog mijenjanja ili kopiranja—ometajuće. Njegovi negativni učinci |
469 |
široko su rasprostranjeni i važni. Iz toga slijedi da društvo ne bi smjelo |
470 |
imati vlasnike programa.</p> |
471 |
<p> |
472 |
Drugi način da se ovo shvati je da je slobodan softver ono što je društvu |
473 |
potrebno, dok je vlasnički softver slab nadomjestak za to. Poticanje tog |
474 |
nadomjestka nije racionalan način dobivanja onoga što nam je potrebno.</p> |
475 |
<p> |
476 |
Vaclav Havel nas je savjetovao da “radimo za nešto zato što je to |
477 |
dobro, a ne samo zato što ima izgleda uspjeti.” Tvrtka koja proizvodi |
478 |
vlasnički softver ima izgleda uspjeti u svojim uskim uvjetima, no to nije |
479 |
nešto što je dobro za društvo.</p> |
480 |
|
481 |
<h3 id="why-develop">Zašto će ljudi razvijati softver</h3> |
482 |
<p> |
483 |
Ako uklonimo autorska prava kao način poticanja ljudi da razvijaju softver, |
484 |
isprva će se razvijati manje softvera, ali će taj softver biti |
485 |
korisniji. Nije jasno hoće li ukupno zadovoljstvo korisnika biti manje; no |
486 |
ako bude, ili ako ga budemo željeli povećati, postoje i drugi načini |
487 |
poticanja razvoja, jednako kao što postoje i drugi načini osim naplatnih |
488 |
kućica na koje se može prikupiti novac za ceste. Prije nego što počnem |
489 |
govoriti o tome kako se to može učiniti, želim provjeriti koliko je umjetnog |
490 |
poticaja istinski potrebno.</p> |
491 |
|
492 |
<h4 id="fun">Programiranje je zabavno</h4> |
493 |
<p> |
494 |
Postoje neka zanimanja za koje će se rijetki opredijeliti, osim zbog novca; |
495 |
na primjer, izgradnja cesta. Postoje druga područja istraživanja i |
496 |
umjetnosti u kojima nema velike mogućnosti da se postane bogat, za koje se |
497 |
ljudi opredjeljuju zbog svojeg zanosa ili njihove vrijednosti za |
498 |
društvo. Primjeri uključuju matematičku logiku, klasičnu glazbu i |
499 |
arheologiju, te političko organiziranje među radnicima. Ljudi se natječu, |
500 |
više tužno nego žestoko, za tih nekoliko dostupnih plaćenih namještenja, od |
501 |
kojih nijedno nije naročito dobro plaćeno. Postoji mogućnost da čak i plate |
502 |
za priliku da rade u određenom području, ako si to mogu priuštiti.</p> |
503 |
<p> |
504 |
Takvo se područje može preko noći preobraziti ako počne nuditi mogućnost |
505 |
bogaćenja. Kada se jedan radnik obogati, ostali zahtijevaju istu |
506 |
priliku. Uskoro svi mogu zahtijevati veliku količinu novca da bi radili ono |
507 |
što su do tada radili iz zadovoljstva. Nakon nekoliko godina, svatko povezan |
508 |
s tim područjem rada s podsmijehom će gledati na pomisao da u tom području |
509 |
nešto radi bez velike financijske koristi. Savjetovat će društvene planere |
510 |
da osiguraju takvu financijsku korist, propisujući posebne povlastice, moći |
511 |
i monopol koji su potrebni za to.</p> |
512 |
<p> |
513 |
Ova se promjena dogodila u području računalnog programiranja osamdesetih |
514 |
godina dvadesetog stoljeća. U sedamdesetim godinama su se pojavili članci o |
515 |
“računalnom ovisništvu”: korisnici su bili “online” |
516 |
i trošili na to velik novac. Općenito se smatralo da ljudi često vole |
517 |
programiranje dovoljno snažno da unište svoj brak. Danas se općenito smatra |
518 |
da nitko ne bi želio programirati, osim za veliku plaću. Ljudi su zaboravili |
519 |
ono što su prije znali.</p> |
520 |
<p> |
521 |
Ako je u nekom trenutku istina da će većina ljudi raditi u određenom |
522 |
području jedino za visoku plaću, ne mora tako i ostati. Dinamika promjene |
523 |
može ići i unatrag, ako društvo osigura poticaj. Ako uklonimo mogućnost |
524 |
velikog bogatstva, tada će nakon nekog vremena, kada ljudi prilagode svoje |
525 |
stavove, ponovno biti željni rada u tom području radi zadovoljstva zbog |
526 |
postignuća.</p> |
527 |
<p> |
528 |
Pitanje “Kako da platimo programere?” postaje lakše kada |
529 |
shvatimo da se ne radi o tome da im platimo cijelo bogatstvo. Lakše je |
530 |
jednostavno osigurati im dobar život.</p> |
531 |
|
532 |
<h4 id="funding">Financiranje slobodnog softvera</h4> |
533 |
<p> |
534 |
Ustanove koje plaćaju programere ne moraju biti softverske kuće. Mnoge druge |
535 |
ustanove koje to mogu raditi već postoje.</p> |
536 |
<p> |
537 |
Za proizvođače hardvera je bitno da podržavaju razvoj softvera čak i ako ne |
538 |
mogu kontrolirati korištenje softvera. Godine 1970. mnogo je njihovog |
539 |
softvera bilo slobodno jer nisu razmatrali njegovo ograničavanje. Danas |
540 |
svojom sklonošću pridruživanja konzorcijima pokazuju svoje shvaćanje da |
541 |
posjedovanje softvera nije nešto što im je uistinu važno.</p> |
542 |
<p> |
543 |
Sveučilišta provode mnoge softverske projekte. Danas često prodaju svoje |
544 |
rezultate, ali 1970. to nisu činili. Postoji li ikakva sumnja u to da bi |
545 |
sveučilišta razvijala slobodan softver ako im ne bi bilo dopušteno prodavati |
546 |
softver? Ove bi se projekte moglo podržavati istim vladinim ugovorima i |
547 |
stipendijama kojima se sada podržava razvoj vlasničkog softvera.</p> |
548 |
<p> |
549 |
Danas je uobičajeno da sveučilišni istraživači dobiju stipendije za razvoj |
550 |
sustava, razviju ga gotovo do kraja i nazovu ga “dovršenim”, a |
551 |
zatim osnuju tvrtke gdje zaista dovrše projekt i učine ga |
552 |
upotrebljivim. Ponekad nedovršenu verziju proglase “slobodnom”; |
553 |
ako su pokvareni do srži, umjesto toga od sveučilišta zatraže ekskluzivnu |
554 |
licencu. To nije tajna: otvoreno je priznaju svi kojih se tiče. No kada |
555 |
istraživači ne bi bili izloženi iskušenju da čine ove stvari, ipak bi i |
556 |
dalje radili svoja istraživanja. </p> |
557 |
<p> |
558 |
Programeri koji pišu slobodan softver mogu za život zarađivati prodajom |
559 |
usluga povezanih s tim softverom. Bio sam plaćen da prenesem <a |
560 |
href="/software/gcc/">GNU-ov prevodilac za jezik C</a> na novi hardver i da |
561 |
izradim dodatke korisničkog sučelja za <a href="/software/emacs/">GNU-ov |
562 |
Emacs</a>. (Ta poboljšanja, kada su gotova, nudim javnosti.) Također držim i |
563 |
predavanja za koja sam plaćen.</p> |
564 |
<p> |
565 |
Nisam sam u ovome načinu rada, sada postoji uspješna, rastuća korporacija |
566 |
koja ne radi nikakvu drugu vrstu posla. Više drugih tvrtki isto tako pružaju |
567 |
komercijalnu podršku za slobodan softver sustava GNU. To je začetak |
568 |
gospodarske grane za neovisnu softversku podršku—gospodarske grane |
569 |
koja bi mogla postati prilično velika ukoliko slobodan softver postane |
570 |
dominantan. To korisnicima pruža mogućnost koja, osim za one vrlo bogate, |
571 |
uglavnom nije dostupna kod vlasničkog softvera.</p> |
572 |
<p> |
573 |
Nove ustanove kao što je <a href="/fsf/fsf.html">Zaklada za slobodan |
574 |
softver</a> također mogu financirati programere. Većina novčanih sredstava |
575 |
Zaklade dolazi od korisnika koji poštom kupuju magnetske trake. Softver na |
576 |
trakama je slobodan, što znači da svaki korisnik ima slobodu kopirati ga i |
577 |
mijenjati, no svejedno mnogi plaćaju da bi dobili kopije. (Prisjetite se da |
578 |
se “slobodan softver” odnosi na slobodu, ne na cijenu.) Neki |
579 |
korisnici koji već imaju kopiju naručuju trake kao način davanja priloga za |
580 |
kojeg misle da ga zaslužujemo. Zaklada isto tako prima i značajne donacije |
581 |
od proizvođača računala.</p> |
582 |
<p> |
583 |
Zaklada za slobodan softver je neprofitna i njezin prihod troši se na |
584 |
zapošljavanje što je moguće više programera. Da je postavljena kao poduzeće, |
585 |
koje distribuira javnosti isti slobodan softver za istu naknadu, sada bi |
586 |
svojem osnivaču osiguravala vrlo dobre prihode.</p> |
587 |
<p> |
588 |
Zato što je Zaklada osnovana kao neprofitna, programeri često rade za |
589 |
Zakladu u pola cijene koju bi mogli postići drugdje. Čine to zbog toga što |
590 |
nemamo birokraciju, a i zbog toga što osjećaju zadovoljstvo znajući da |
591 |
korištenje njihovog rada neće biti ometano. Najviše od svega, čine to zato |
592 |
što je programiranje zabavno. Dodatno, volonteri su za nas napisali mnogo |
593 |
korisnih programa. (Čak su i pisci tehničke dokumentacije počeli |
594 |
volontirati.)</p> |
595 |
<p> |
596 |
Ovo potvrđuje da je područje programiranja najviše očaravajuće od svih |
597 |
područja, zajedno s glazbom i umjetnošću. Ne moramo se plašiti da nitko neće |
598 |
htjeti programirati.</p> |
599 |
|
600 |
<h4 id="owe">Što korisnici duguju razvijateljima?</h4> |
601 |
<p> |
602 |
Postoji dobar razlog da korisnici softvera osjećaju moralnu obavezu |
603 |
doprinijeti njegovom razvoju. Razvijatelji slobodnog softvera doprinose radu |
604 |
korisnika, tako da je i pošteno i u dugoročnom interesu korisnika |
605 |
financirati ih kako bi nastavili.</p> |
606 |
<p> |
607 |
Međutim, ovo se ne odnosi na razvijatelje vlasničkog softvera, budući da |
608 |
opstruktivnost zaslužuje kaznu, a ne nagradu.</p> |
609 |
<p> |
610 |
Stoga imamo paradoks: razvijatelj slobodnog softvera ima pravo na podršku |
611 |
korisnika, no bilo kakav pokušaj da se ova moralna dužnost pretvori u uvjet |
612 |
razara temelje za ovu dužnost. Razvijatelj može ili zaslužiti nagradu ili je |
613 |
zahtijevati, ali ne može oboje.</p> |
614 |
<p> |
615 |
Vjerujem da etički razvijatelj suočen s ovim paradoksom mora djelovati tako |
616 |
da zasluži nagradu, no trebao bi i moliti korisnike za dobrovoljne |
617 |
donacije. Na kraju će korisnici naučiti podržavati razvijatelje bez prisile, |
618 |
jednako kako su naučili podržavati javne radio i televizijske postaje.</p> |
619 |
|
620 |
<h3 id="productivity">Što je softverska učinkovitost? </h3> |
621 |
<p> |
622 |
Kada bi softver bio slobodan, i dalje bismo imali programere, no možda bi ih |
623 |
bilo manje. Bi li to bilo loše za društvo?</p> |
624 |
<p> |
625 |
Ne nužno. Danas napredne države imaju manje poljoprivrednika nego |
626 |
1900. godine, no ne mislimo da je to loše za društvo, zato jer manje njih |
627 |
proizvodi više hrane za potrošače nego što je prije činilo njih više. To |
628 |
nazivamo poboljšanom učinkovitošću. Slobodan softver bi zahtijevao daleko |
629 |
manje programera da bi se zadovoljila potreba, zbog povećane softverske |
630 |
učinkovitosti na svim razinama:</p> |
631 |
|
632 |
<ul> |
633 |
<li> Šira upotreba svakog razvijenog programa.</li> |
634 |
<li> Mogućnost prilagođavanja postojećih programa umjesto započinjanja ispočetka.</li> |
635 |
<li> Bolje obrazovanje programera.</li> |
636 |
<li> Uklanjanje podvostručenog truda prilikom razvijanja.</li> |
637 |
</ul> |
638 |
|
639 |
<p> |
640 |
Oni koji prigovaraju suradnji tvrdeći da bi rezultirala zapošljavanjem manje |
641 |
programera zapravo prigovaraju povećanoj učinkovitosti. Usprkos tome, ti |
642 |
ljudi uglavnom prihvaćaju široko rasprostranjeno uvjerenje da je softverskoj |
643 |
industriji potrebna veća učinkovitost. Kako to?</p> |
644 |
<p> |
645 |
“Softverska učinkovitost” može značiti dvije različite stvari: |
646 |
ukupnu učinkovitost cjelokupnog softverskog razvoja, ili učinkovitost |
647 |
pojedinačnih projekata. Ukupna učinkovitost je ono što bi društvo željelo da |
648 |
se poveća, a najizravniji način da se to učini je da se uklone umjetne |
649 |
prepreke suradnji koje smanjuju tu učinkovitost. No, istraživači koji |
650 |
proučavaju područje “softverske učinkovitosti” usredotočuju se |
651 |
samo na ovaj drugi, ograničeni, smisao tog izraza, gdje poboljšanje |
652 |
zahtijeva težak tehnički napredak.</p> |
653 |
|
654 |
<h3 id="competition">Je li konkurencija neizbježna?</h3> |
655 |
<p> |
656 |
Je li neizbježno da se ljudi pokušavaju natjecati, nadmašiti svoje suparnike |
657 |
u društvu? Možda jest. No konkurencija sama po sebi nije štetna, štetna |
658 |
stvar je <em>borba</em>.</p> |
659 |
<p> |
660 |
Postoji mnogo načina na koje se moguće natjecati. Natjecanje se može |
661 |
sastojati od pokušaja da uvijek postignemo više, da nadmašimo ono što su |
662 |
drugi učinili. Na primjer, nekada, natjecanje se odvijalo među programerskim |
663 |
čarobnjacima—natjecanje u tome tko može natjerati računalo da napravi |
664 |
najnevjerojatniju stvar ili u tome tko može napraviti najkraći ili najbrži |
665 |
program za određeni zadatak. Ovakva vrsta natjecanja donosi dobrobit |
666 |
svakome, <em>tako dugo dok</em> se održava fer sportski duh.</p> |
667 |
<p> |
668 |
Konstruktivno natjecanje je dovoljno da bi motiviralo ljude za velike |
669 |
napore. Mnogi ljudi natječu se kako bi bili prvi koji su posjetili sve |
670 |
zemlje svijeta, neki čak troše bogatstvo pokušavajući to učiniti. No, ne |
671 |
podmićuju kapetane brodova da nasuču svoje rivale na puste otoke. Zadovoljni |
672 |
su time da najbolji pobijedi.</p> |
673 |
<p> |
674 |
Natjecanje postaje borba kada natjecatelji počnu pokušavati ometati jedni |
675 |
druge umjesto da sami napreduju—kada izraz “Neka najbolji |
676 |
pobijedi” ustupi mjesto izrazu “Hoću pobijediti, bio najbolji |
677 |
ili ne.” Vlasnički softver štetan je, ne zato što je to oblik |
678 |
natjecanja, nego zato što je to oblik borbe među građanima našeg društva.</p> |
679 |
<p> |
680 |
Natjecanje u poslu nije nužno borba. Na primjer, kada se trgovine mješovitom |
681 |
robom natječu, sav njihov napor usmjeren je na poboljšavanje vlastitog |
682 |
djelovanja, ne na sabotažu suparnika. No, ovo nije iskazivanje posebne |
683 |
posvećenosti poslovnoj etici, prije je to zato što je, osim fizičkog |
684 |
nasilja, malo prostora za borbu u toj vrsti posla.Ne dijele sva poslovna |
685 |
područja ovu osobinu. Zadržavanje informacije koja bi mogla svima pomoći da |
686 |
napreduju oblik je borbe.</p> |
687 |
<p> |
688 |
Poslovna ideologija ne priprema ljude da se odupru iskušenju borbe s |
689 |
konkurencijom. Neke vrste borbe izbačene su antitrustovskim zakonima, |
690 |
istinom u zakonima o oglašavanju i slično, ali umjesto da to uopće u načelno |
691 |
odbacivanje borbe općenito, direktori su izmislili druge oblike borbe koji |
692 |
nisu posebno zabranjeni. Resursi društva rasipaju se u ekonomskom |
693 |
ekvivalentu frakcijskog građanskog rata.</p> |
694 |
|
695 |
<h3 id="communism">“Zašto se ne preseliš u Rusiju?”</h3> |
696 |
<p> |
697 |
U Sjedinjenim Državama, svaki zagovornik bilo čega osim krajnjeg oblika |
698 |
laissez-faire sebičnosti često je čuo ovakvu optužbu. Na primjer, uperena je |
699 |
protiv onih koji podržavaju nacionalni sustav zdravstvene skrbi, kakav |
700 |
postoji u svim drugim industrijaliziranim narodima svijeta. Uperena je |
701 |
protiv javne podrške umjetnosti, također zajedničke svim naprednim |
702 |
narodima. Pomisao da građani imaju bilo kakvu dužnost prema javnom dobru u |
703 |
Americi je izjednačena s komunizmom. No, koliko su te ideje zaista slične?</p> |
704 |
<p> |
705 |
Komunizam kakav je primjenjivao Sovjetski savez bio je sustav središnje |
706 |
kontrole gdje je sva djelatnost bila jednoobrazna, navodno za opće dobro, no |
707 |
zapravo uime članova Komunističke partije. Isto tako je oprema za kopiranje |
708 |
bila strogo čuvana kako bi se spriječilo ilegalno kopiranje.</p> |
709 |
<p> |
710 |
Američki sustav softverskih autorskih prava primjenjuje središnju kontrolu |
711 |
nad distribucijom programa i čuva opremu za kopiranje automatskim sustavima |
712 |
zaštite od kopiranja kako bi spriječio ilegalno kopiranje.</p> |
713 |
<p> |
714 |
Suprotno tome, ja radim na tome da izgradim sustav u kojem su ljudi slobodni |
715 |
odlučiti o svojim djelovanjima, a naročito, slobodni pomoći svojim susjedima |
716 |
i slobodni izmijeniti i poboljšati alate koje koriste u svakodnevnom |
717 |
životu. Sustav temeljen na dobrovoljnoj suradnji i na decentralizaciji.</p> |
718 |
<p> |
719 |
Dakle, ako ćemo suditi gledišta po njihovim sličnostima ruskom komunizmu, |
720 |
vlasnici softvera su ti koji su komunisti.</p> |
721 |
|
722 |
<h3 id="premises">Pitanje pretpostavki</h3> |
723 |
<p> |
724 |
U ovom dokumentu krećem od pretpostavke da korisnik softvera nije manje |
725 |
važan od autora, ili čak autorovog poslodavca. Drugim riječima, njihovi |
726 |
interesi i potrebe imaju jednaku težinu, kada odlučujemo koji je pravac |
727 |
djelovanja najbolji.</p> |
728 |
<p> |
729 |
Ova pretpostavka nije općeprihvaćena. Mnogi se drže toga da je autorov |
730 |
poslodavac bitno važniji od bilo koga drugog. Kažu, na primjer, da je smisao |
731 |
vlasništva nad softverom davanje autorovom poslodavcu prednosti koju |
732 |
zaslužuje—bez obzira na to kako to može utjecati na javnost.</p> |
733 |
<p> |
734 |
Nema koristi od pokušaja dokazivanja ili pobijanja ovih pretpostavki. Dokaz |
735 |
zahtijeva dijeljene pretpostavke. Stoga je većina onoga što imam za reći |
736 |
namijenjeno samo onima koji dijele moje pretpostavke, ili ih barem zanima |
737 |
koje su njihove posljedice. Za one koji vjeruju da su vlasnici važniji od |
738 |
svih drugih, ovaj dokument je jednostavno beznačajan.</p> |
739 |
<p> |
740 |
No, zašto bi veliki broj Amerikanaca prihvatio pretpostavku kojom se |
741 |
određeni ljudi po važnosti izdižu iznad svih drugih? Djelomično zbog |
742 |
uvjerenja da je ova pretpostavka dio pravne tradicije američkog |
743 |
društva. Neki ljudi misle da dovođenje te pretpostavke u pitanje znači |
744 |
izazov temeljima društva.</p> |
745 |
<p> |
746 |
Važno je da ti ljudi shvate da ove pretpostavke nisu dio naše pravne |
747 |
tradicije. Nikada nisu niti bile.</p> |
748 |
<p> |
749 |
Dakle, Ustav kaže da je smisao autorskih prava “promicati napredak |
750 |
znanosti i korisnih umjetnosti.” Vrhovni sud pojasnio je to, |
751 |
izjavljujući u slučaju <em>Fox Filma protiv Doyala</em> da “jedini |
752 |
interes Sjedinjenih Država i prvenstveni cilj dodjeljivanja monopola |
753 |
[autorskih prava] leži u općim dobrobitima koje javnost dobiva od truda |
754 |
autora.”</p> |
755 |
<p> |
756 |
Od nas se ne zahtijeva da se složimo s Ustavom ili Vrhovnim sudom. (U jednom |
757 |
trenutku, oboje su dopuštali ropstvo.) Dakle, njihovi stavovi ne pobijaju |
758 |
pretpostavku nadmoćnosti vlasnika. No, nadam se da će svijest o tome da je |
759 |
to pretpostavka radikalno desnog krila, a ne tradicionalno priznata |
760 |
pretpostavka, oslabiti njenu privlačnost.</p> |
761 |
|
762 |
<h3 id="conclusion">Zaključak</h3> |
763 |
<p> |
764 |
Želimo vjerovati da naše društvo potiče pomaganje svojem susjedu, no svaki |
765 |
put kada nagradimo nečiju opstruktivnost, ili se divimo nečijem bogatstvu |
766 |
koje su stekli na ovaj način, šaljemo suprotnu poruku.</p> |
767 |
<p> |
768 |
Škrtarenje softverom jedan je oblik naše opće voljnosti da zanemarimo |
769 |
blagostanje društva u zamjenu za osobnu dobit. Možemo to zanemarivanje |
770 |
pratiti od Ronalda Reagana do Dicka Cheneya, od Exxona do Enrona, od |
771 |
neuspješnih banaka do neuspješnih škola. Možemo ga mjeriti veličinom |
772 |
beskućničke populacije i zatvorske populacije. Protudruštveni duh hrani se |
773 |
sam sobom, jer što više vidimo da nam drugi ljudi ne žele pomoći, više se |
774 |
uzaludnim čini da mi pomognemo njima. Time se društvo raspada u džunglu.</p> |
775 |
<p> |
776 |
Ne želimo li živjeti u džungli, moramo promijeniti naše stavove. Moramo |
777 |
početi slati poruku da je dobar građanin onaj koji surađuje kada je to |
778 |
svrsishodno, a ne onaj koji je uspješan u uzimanju od drugih. Nadam se da će |
779 |
pokret za slobodan softver tome doprinijeti: barem u jednom području, |
780 |
zamijenit ćemo džunglu efikasnijim sustavom koji potiče i funkcionira na |
781 |
dobrovoljnoj suradnji.</p> |
782 |
|
783 |
|
784 |
<h3 id="footnotes">Fusnote</h3> |
785 |
|
786 |
<ol> |
787 |
<li id="f1">Riječ “slobodan” u izrazu “slobodan softver” odnosi |
788 |
se na slobodu, a ne na cijenu; cijena plaćena za primjerak slobodnog |
789 |
programa može biti nula, ili mala, ili (rijetko) prilično velika.</li> |
790 |
|
791 |
<li id="f2">Problemi zagađenja i prometne zagušenosti ne mijenjaju ovaj |
792 |
zaključak. Želimo li vožnju učiniti skupljom kako bismo destimulirali vožnju |
793 |
općenito, nepovoljno je to učiniti upotrebom naplatnih kućica, koje |
794 |
doprinose i zagađenju i zagušenju. Porez na gorivo mnogo je bolji. Jednako |
795 |
tako, želja da poboljšamo sigurnost ograničavajući najveću dozvoljenu brzinu |
796 |
nebitna je; cesta sa slobodnim pristupom povećava prosječnu brzinu |
797 |
izbjegavanjem zaustavljanja i zadržavanja, za bilo koje ograničenje brzine.</li> |
798 |
|
799 |
<li id="f3">Netko može smatrati određeni računalni program nečim štetnim što ne bi |
800 |
smjelo uopće biti dostupno, kao što je baza podataka osobnih informacija |
801 |
Lotus Marketplace, koja je povučena iz prodaje zbog neodobravanja |
802 |
javnosti. Većina onoga što govorim ne odnosi se na ovaj slučaj, ali nema |
803 |
previše smisla prepirati se zbog postojanja vlasnika na temelju toga da će |
804 |
vlasnici uzrokovati manju dostupnost programa. Vlasnik ga neće učiniti |
805 |
<em>potpuno</em> nedostupnim, kao što bismo željeli u slučaju programa čije |
806 |
se korištenje smatra štetnim.</li> |
807 |
</ol> |
808 |
|
809 |
<hr /> |
810 |
<blockquote id="fsfs"><p>Ovaj esej je objavljen u <a |
811 |
href="http://shop.fsf.org/product/free-software-free-society/"><cite>Free |
812 |
Software, Free Society: The Selected Essays of Richard |
813 |
M. Stallman</cite></a>.</p></blockquote> |
814 |
|
815 |
<div class="translators-notes"> |
816 |
|
817 |
<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> |
818 |
</div> |
819 |
</div> |
820 |
|
821 |
<!-- for id="content", starts in the include above --> |
822 |
<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> |
823 |
<div id="footer"> |
824 |
<div class="unprintable"> |
825 |
|
826 |
<p>Molim vas šaljite općenite FSF & GNU upite na <a |
827 |
href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje isto i <a |
828 |
href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i |
829 |
drugi ispravci ili prijedlozi mogu biti poslani na <a |
830 |
href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>. </p> |
831 |
|
832 |
<p> |
833 |
<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, |
834 |
replace it with the translation of these two: |
835 |
|
836 |
We work hard and do our best to provide accurate, good quality |
837 |
translations. However, we are not exempt from imperfection. |
838 |
Please send your comments and general suggestions in this regard |
839 |
to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> |
840 |
|
841 |
<web-translators@gnu.org></a>.</p> |
842 |
|
843 |
<p>For information on coordinating and submitting translations of |
844 |
our web pages, see <a |
845 |
href="/server/standards/README.translations.html">Translations |
846 |
README</a>. --> |
847 |
Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne |
848 |
prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite |
849 |
vaše komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a |
850 |
href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>.</p> |
851 |
<p>Za informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica, |
852 |
pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">README za |
853 |
prijevode</a>.</p> |
854 |
</div> |
855 |
|
856 |
<p>Copyright © 1991, 1992, 1998, 2000, 2001, 2006, 2007, 2010, 2017, 2018, |
857 |
2020 Free Software Foundation, Inc.</p> |
858 |
|
859 |
<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" |
860 |
href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr">Creative |
861 |
Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> |
862 |
|
863 |
<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> |
864 |
<div class="translators-credits"> |
865 |
|
866 |
<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> |
867 |
<b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div> |
868 |
|
869 |
<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> |
870 |
Zadnji put promijenjeno: |
871 |
|
872 |
$Date: 2021/09/12 09:05:51 $ |
873 |
|
874 |
<!-- timestamp end --> |
875 |
</p> |
876 |
</div> |
877 |
</div> |
878 |
<!-- for class="inner", starts in the banner include --> |
879 |
</body> |
880 |
</html> |