/[www]/www/philosophy/not-ipr.hr.html
ViewVC logotype

Contents of /www/philosophy/not-ipr.hr.html

Parent Directory Parent Directory | Revision Log Revision Log


Revision 1.12 - (show annotations) (download) (as text)
Fri Dec 24 07:12:03 2021 UTC (2 years, 10 months ago) by ineiev
Branch: MAIN
CVS Tags: HEAD
Changes since 1.11: +11 -7 lines
File MIME type: text/html
Fix previous commits.

1 <!--#set var="PO_FILE"
2 value='<a href="/philosophy/po/not-ipr.hr.po">
3 https://www.gnu.org/philosophy/po/not-ipr.hr.po</a>'
4 --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/not-ipr.html"
5 --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/not-ipr.hr-diff.html"
6 --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2014-08-05" -->
7
8 <!--#include virtual="/server/header.hr.html" -->
9 <!-- Parent-Version: 1.77 -->
10
11 <!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! -->
12 <!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/philosophy/not-ipr.en.html" -->
13
14 <title>Jeste li rekli &ldquo;intelektualno vlasništvo&rdquo;? To je zavodljiva
15 opsjena - Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver</title>
16
17 <!--#include virtual="/philosophy/po/not-ipr.translist" -->
18 <!--#include virtual="/server/banner.hr.html" -->
19 <!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" -->
20 <h2>Jeste li rekli &ldquo;intelektualno vlasništvo&rdquo;? To je zavodljiva
21 opsjena</h2>
22
23 <p><a href="http://www.stallman.org/">Richard M. Stallman</a></p>
24
25 <p>
26 Postalo je moderno staviti autorsko pravo, patente i zaštitne
27 znakove&mdash;tri odvojena i različita subjekta koja uključuju tri odvojena
28 i različita skupa zakona&mdash;i još k tome tucet drugih zakona u jednu
29 posudu i nazvati to &ldquo;intelektualno vlasništvo&rdquo;. Iskrivljeni i
30 zbunjujući termin nije postao čest pukim slučajem. Kompanije koje imaju
31 dobit od konfuzije su ga promovirale. Najjasniji put izlaska iz konfuzije je
32 odbijanje termina u potpunosti.
33 </p>
34
35 <p>
36 Prema profesoru Marku Lemleyu, sada iz pravne škole Stanford,
37 rasprostranjeno korištenje termina &ldquo;intelektualno vlasništvo&rdquo; je
38 moda koja je slijedila osnivanje, 1967. godine, Svjetske organizacije za
39 intelektualno vlasništvo (<i>World Intellectual Property Organization</i>,
40 WIPO), i postala je česta tek u nedavnim godinama. (WIPO je formalno UN
41 organizacija, ali zapravo predstavlja interese nositelja autorskih prava,
42 patenata i zaštitnih znakova.) Široka primjena datira iz <a
43 href="http://ngrams.googlelabs.com/graph?content=intellectual+property&amp;year_start=1800&amp;year_end=2008&amp;corpus=0&amp;smoothing=1">približno
44 1990</a>. (<a href="/graphics/seductivemirage.png">Lokalna kopija slike</a>)
45 </p>
46
47 <p>
48 Termin vrši utjecaj koji nije teško vidjeti: predlaže razmišljanje o
49 autorskom pravu, patentima i zaštitnim znakovima kroz analogiju sa
50 vlasničkim pravima za fizičke objekte. (Ta analogija je u sukobu s pravnom
51 filozofijom zakona o autorskom pravu, patentnog zakona i zakona o zaštitnim
52 znakovima, ali samo stručnjaci znaju to.) Ti zakoni zapravo nisu niti
53 izdaleka slični zakonu fizičkog vlasništva, ali korištenje tog termina
54 navodi zakonodavce na izmjenu istih da budu što više nalik. Pošto je to
55 izmjena željena od strane kompanija koje primjenjuju moći autorskoga prava,
56 patenata i zaštitnih znakova, odgovara im utjecaj koji termin
57 &ldquo;intelektualno vlasništvo&rdquo; vrši.
58 </p>
59
60 <p>
61 Taj utjecaj je dovoljan razlog da se termin odbije, i ljudi su me često
62 pitali da predložim neko drugo ime za sveukupnu kategoriju&mdash;ili su
63 predložili vlastite alternative (često šaljive). Prijedlozi uključuju
64 IMP-ove<sup><a href="#TransNote1">1</a></sup>, za Privilegije Nametnutoga
65 Monopola (<i>Imposed Monopoly Privileges</i>), i GOLEM-ove<sup><a
66 href="#TransNote2">2</a></sup>, za Vladom Izazvani Zakonito Provedeni
67 Monopoli (<i>Government-Originated Legally Enforced Monopolies</i>). Neki
68 govore o &ldquo;režimima ekskluzivnih prava&rdquo;, ali referiranje na
69 ograničenja riječju &ldquo;pravo&rdquo; je isto dvosmisleno.
70 </p>
71
72 <p>
73 Neka od tih zamjenskih imena bi bila poboljšanje, ali greška je zamijeniti
74 &ldquo;intelektualno vlasništvo&rdquo; sa bilo kojim drugim terminom. Drugo
75 ime neće adresirati dublji problem tog termina: prekomjerna
76 generalizacija. Ne postoji takva unificirana stvar kao &ldquo;intelektualno
77 vlasništvo&rdquo;&mdash;to je opsjena. Jedini razlog zbog kojeg ljudi misle
78 da ima smisla kao koherentna kategorija je taj što ih je široka uporaba
79 termina navela u krivi smjer.
80 </p>
81
82 <p>
83 &ldquo;Intelektualno vlasništvo&rdquo; je u najboljem slučaju termin za
84 zahvaćanje svega (<i>catch-all</i>) da bi se sjedinili različiti zakoni. Oni
85 koji nisu odvjetnici nakon što čuju jedno te isti termin primijenjen na te
86 raznolike zakone imaju tendenciju da pretpostave da se temelje na
87 zajedničkom principu i da funkcioniraju slično.
88 </p>
89
90 <p>
91 Ništa ne može biti dalje od istine. Ti zakoni su nastali odvojeno, razvili
92 se različito, obuhvaćaju različite aktivnosti, imaju različita pravila i
93 postavljaju različita pitanja javne politike.
94 </p>
95
96 <p>
97 Zakon o autorskim pravima je bio dizajnirani da promovira autorstvo i
98 umjetnost, i obuhvaća detalje izraza djela. Patentni zakon je bio namijenjen
99 da se promovira objava korisnih ideja, pod cijenom davanja, onome koji
100 objavljuje ideju, privremenog monopola nad istom&mdash;cijena koja se
101 isplati u nekim profesijama, ali ne u nekim drugima.
102 </p>
103
104 <p>
105 U kontrastu, zakon o zaštitnim znakovima, nije bio namijenjen da promovira
106 neki partikularni način djelovanja, nego jednostavno da omogući kupcima da
107 znaju što kupuju. Zakonodavci su to, međutim, pod utjecajem termina
108 &ldquo;intelektualno vlasništvo&rdquo;, pretvorili u spletku koja pruža
109 poticaj za oglašavanje.
110 </p>
111
112 <p>
113 Pošto su se ti zakoni razvili neovisno, oni su različiti u svakom detalju,
114 kao i u njihovim temeljnim svrhama i metodama. Dakle, ako naučite neku
115 činjenicu o zakonu autorskoga prava, biti će mudro da pretpostavite da je
116 patentni zakon drugačiji. Rijetko ćete biti u krivu!
117 </p>
118
119 <p>
120 Ljudi često kažu &ldquo;intelektualno vlasništvo&rdquo; kada zapravo misle
121 na neku veću ili manju kategoriju. Na primjer, bogate zemlje često nameću
122 nepravedne zakone siromašnim zemljama da bi iscijedili novac od njih. Neki
123 od tih zakona su zakoni o &ldquo;intelektualnom vlasništvu&rdquo;, dok drugi
124 nisu; bez obzira na to, kritičari takve prakse se često hvataju za tu oznaku
125 jer im je postala poznata. Koristeći tu oznaku, oni krivo predstavljaju
126 prirodu problema. Bilo bi bolje koristiti precizniji termin, kao što je
127 &ldquo;zakonodavna kolonizacija&rdquo;, koji pogađa u srž materije.
128 </p>
129
130 <p>
131 Laici nisu sami u stanju zbunjenosti ovim terminom. Čak su i pravni
132 profesori koji podučavaju te zakone primamljeni i rastrojeni zavodljivošću
133 termina &ldquo;intelektualno vlasništvo&rdquo;, i rade općenite izjave koje
134 su u suprotnosti sa činjenicama koje znaju. Na primjer, jedan profesor je
135 2006. napisao:
136 </p>
137
138 <blockquote><p>
139 Za razliku od njihovih potomaka koji sada rade na niskim funkcijama u
140 WIPO-u, tvorci ustava SAD-a su imali principijelni, za konkurentnost, stav
141 prema intelektualnom vlasništvu. Znali su da bi prava mogla biti nužna,
142 ali&hellip;zavezali su ruke kongresu, ograničavajući njegovu moć na
143 višestruke načine.
144 </p></blockquote>
145
146 <p>
147 Ta izjava referira na članak 1, odjeljak 8, točku 8 ustava SAD-a, koji
148 ovlašćuje zakon o autorskom pravu i patentni zakon. Međutim, ta točka, nema
149 ništa sa zakonom o zaštitnim znakovima i raznim drugima. Termin
150 &ldquo;intelektualno vlasništvo&rdquo; je naveo tog profesora da napravi
151 lažnu generalizaciju.
152 </p>
153
154 <p>
155 Termin &ldquo;intelektualno vlasništvo&rdquo; isto tako vodi u
156 pojednostavnjeno razmišljanje. Navodi ljude da se fokusiraju na slabu
157 zajedničku formu koju ti razdvojeni zakoni imaju&mdash;da oni rade umjetne
158 privilegije za određene stranke&mdash;i da zanemaruju detalje koji oblikuju
159 njihovu suštinu: specifična ograničenja koja svaki zakon nameće javnosti, i
160 posljedice koje su rezultat toga. Taj pojednostavljeni fokus na formu
161 ohrabruje &ldquo;ekonomski&rdquo; pristup svim tim problemima.
162 </p>
163
164 <p>
165 Ekonomija ovdje djeluje, kao što to često radi, kao vozilo za neispitane
166 pretpostavke. Te uključuju pretpostavke o vrijednostima, kao što je
167 pretpostavka da je količina proizvodnje stvarno bitna dok sloboda i način
168 života nisu, i činjenične pretpostavke koje su uglavnom lažne, kao ona da
169 autorska prava podržavaju glazbenike, ili da patenti na lijekove podržavaju
170 spasonosna istraživanja.
171 </p>
172
173 <p>
174 Još jedan problem je, na širokoj skali implicitnoj u terminu
175 &ldquo;intelektualno vlasništvo&rdquo;, da specifična pitanja postavljena od
176 strane raznih zakona postaju skoro pa nevidljivima. Ta pitanja se uzdižu iz
177 specifičnosti svakog zakona&mdash;točno ono što termin &ldquo;intelektualno
178 vlasništvo&rdquo; potiče ljude da zanemaruju. Na primjer, jedno pitanje koje
179 se tiče autorskoga prava je da li razmjenjivanje glazbe treba biti
180 dozvoljeno; patentni zakon nema nikakve veze s tim. Patentni zakon postavlja
181 pitanja kao što su: da li bi siromašnim zemljama trebalo biti dopušteno da
182 proizvode spasonosne lijekove i da ih prodaju jeftino da spase živote; zakon
183 o autorskom pravu nema nikakve veze s takvim pitanjima.
184 </p>
185
186 <p>
187 Niti jedno od tih pitanja nije samo ekonomsko po prirodi, i njihovi
188 ne-ekonomski aspekti su vrlo različiti; korištenje plitke ekonomske
189 pretjerane generalizacije kao temelj za njihovo razmatranje znači
190 zanemarivanje razlika. Stavljanje tih dviju zakona u posudu
191 &ldquo;intelektualnog vlasništva&rdquo; opstruira jasno razmišljanje o
192 svakom od njih.
193 </p>
194
195 <p>
196 Dakle, svako mišljenje o &ldquo;pitanju intelektualnog vlasništva&rdquo; i
197 svake generalizacije o toj tobožnjoj kategoriji su skoro pa zasigurno
198 budalaste. Ako mislite da su svi ti zakoni jedno pitanje, imati ćete
199 tendenciju da birate vaša mišljenja iz ponude sve-uključujućih pretjeranih
200 generalizacija, niti jedna od kojih vrijedi.
201 </p>
202
203 <p>
204 Ako želite jasno razmišljati o problemima postavljenima patentima, ili
205 autorskim pravima, ili zaštitnim znakovima, ili raznim drugim zakonima, prvi
206 korak je zaboraviti ideju sjedinjavanja istih, i razmotrite ih kao odvojene
207 predmete. Drugi korak je odbijanje uske perspektive i pojednostavljene slike
208 koju termin &ldquo;intelektualno vlasništvo&rdquo; predlaže. Razmotrite
209 svako od tih pitanja odvojeno, u njihovoj punini, i tada imate šansu za
210 dobro razmatranje.
211 </p>
212
213 <p>Kada dođemo do reforme WIPO-a, ovdje je <a
214 href="http://fsfe.org/projects/wipo/wiwo.en.html">jedan prijedlog za izmjenu
215 imena i suštine WIPO-a</a>.
216 </p>
217
218 <hr />
219
220 <p>
221 Afričke države imaju više zajedničkog nego ovi zakoni: iako je
222 &ldquo;Afrika&rdquo; jedinstvena geografska cjelina, vrlo je zbunjujuće <a
223 href="http://www.theguardian.com/world/2014/jan/24/africa-clinton"> pričati
224 o &ldquo;Africi&rdquo;, a ne o pojedinačnoj državi</a>.
225 </p>
226
227 <p>
228 <a
229 href="http://torrentfreak.com/language-matters-framing-the-copyright-monopoly-so-we-can-keep-our-liberties-130714/">
230 Rickard Falkvinge podržava odbacivanje termina iz upotrebe</a>.</p>
231
232 <div class="translators-notes">
233
234 <!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.-->
235 <h3>Bilješke prevoditelja</h3><ol><li id="TransNote1">U engleskom <i>imp</i>
236 znači vragolan, đavolčić ili đavolak i pojavljuje se u nekim računalnim
237 igrama.</li><li id="TransNote2"><i>Golem</i> je također lik iz računalnih
238 igara i predstavlja biće dizajnirano, napravljeno i upravljano od strane
239 nekog drugog lika, obično moćnog čarobnjaka.</li></ol></div>
240 </div>
241
242 <!-- for id="content", starts in the include above -->
243 <!--#include virtual="/server/footer.hr.html" -->
244 <div id="footer">
245 <div class="unprintable">
246
247 <p>Molimo vas, općenite upite o FSF &amp; GNU šaljite na <a
248 href="mailto:gnu@gnu.org">&lt;gnu@gnu.org&gt;</a>. Postoje i <a
249 href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i
250 ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a
251 href="mailto:webmasters@gnu.org">&lt;webmasters@gnu.org&gt;</a>.</p>
252
253 <p>
254 <!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph,
255 replace it with the translation of these two:
256
257 We work hard and do our best to provide accurate, good quality
258 translations. However, we are not exempt from imperfection.
259 Please send your comments and general suggestions in this regard
260 to <a href="mailto:web-translators@gnu.org">
261
262 &lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.</p>
263
264 <p>For information on coordinating and submitting translations of
265 our web pages, see <a
266 href="/server/standards/README.translations.html">Translations
267 README</a>. -->
268 Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko
269 kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo
270 vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a
271 href="mailto:web-translators@gnu.org">&lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.
272 Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih
273 stranica, pogledajte <a
274 href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za
275 prijevode</a>.</p>
276 </div>
277
278 <!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to
279 files generated as part of manuals) on the GNU web server should
280 be under CC BY-ND 3.0 US. Please do NOT change or remove this
281 without talking with the webmasters or licensing team first.
282 Please make sure the copyright date is consistent with the
283 document. For web pages, it is ok to list just the latest year the
284 document was modified, or published.
285
286 If you wish to list earlier years, that is ok too.
287 Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying
288 years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable
289 year, i.e., a year in which the document was published (including
290 being publicly visible on the web or in a revision control system).
291
292 There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers
293 Information document, www.gnu.org/prep/maintain. -->
294 <p>Copyright &copy; 2004, 2006, 2010, 2013 Richard M. Stallman</p>
295
296 <p>Ovo djelo dano je na korištenje pod <a rel="license"
297 href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/3.0/us/deed.hr">licencom
298 Creative Commons Imenovanje-Bez prerada 3.0 SAD</a>.</p>
299
300 <!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" -->
301 <div class="translators-credits">
302
303 <!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.-->
304 <b>Prijevod</b>: Marin Rameša, 2013.</div>
305
306 <p class="unprintable"><!-- timestamp start -->
307 Zadnji put promijenjeno:
308
309 $Date: 2016/11/09 09:01:49 $
310
311 <!-- timestamp end -->
312 </p>
313 </div>
314 </div>
315 </body>
316 </html>

savannah-hackers-public@gnu.org
ViewVC Help
Powered by ViewVC 1.1.26