1 |
<!--#set var="PO_FILE" |
2 |
value='<a href="/philosophy/po/not-ipr.hr.po"> |
3 |
https://www.gnu.org/philosophy/po/not-ipr.hr.po</a>' |
4 |
--><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/not-ipr.html" |
5 |
--><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/not-ipr.hr-diff.html" |
6 |
--><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2014-08-05" --> |
7 |
|
8 |
<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> |
9 |
<!-- Parent-Version: 1.77 --> |
10 |
|
11 |
<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> |
12 |
<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/philosophy/not-ipr.en.html" --> |
13 |
|
14 |
<title>Jeste li rekli “intelektualno vlasništvo”? To je zavodljiva |
15 |
opsjena - Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver</title> |
16 |
|
17 |
<!--#include virtual="/philosophy/po/not-ipr.translist" --> |
18 |
<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> |
19 |
<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> |
20 |
<h2>Jeste li rekli “intelektualno vlasništvo”? To je zavodljiva |
21 |
opsjena</h2> |
22 |
|
23 |
<p><a href="http://www.stallman.org/">Richard M. Stallman</a></p> |
24 |
|
25 |
<p> |
26 |
Postalo je moderno staviti autorsko pravo, patente i zaštitne |
27 |
znakove—tri odvojena i različita subjekta koja uključuju tri odvojena |
28 |
i različita skupa zakona—i još k tome tucet drugih zakona u jednu |
29 |
posudu i nazvati to “intelektualno vlasništvo”. Iskrivljeni i |
30 |
zbunjujući termin nije postao čest pukim slučajem. Kompanije koje imaju |
31 |
dobit od konfuzije su ga promovirale. Najjasniji put izlaska iz konfuzije je |
32 |
odbijanje termina u potpunosti. |
33 |
</p> |
34 |
|
35 |
<p> |
36 |
Prema profesoru Marku Lemleyu, sada iz pravne škole Stanford, |
37 |
rasprostranjeno korištenje termina “intelektualno vlasništvo” je |
38 |
moda koja je slijedila osnivanje, 1967. godine, Svjetske organizacije za |
39 |
intelektualno vlasništvo (<i>World Intellectual Property Organization</i>, |
40 |
WIPO), i postala je česta tek u nedavnim godinama. (WIPO je formalno UN |
41 |
organizacija, ali zapravo predstavlja interese nositelja autorskih prava, |
42 |
patenata i zaštitnih znakova.) Široka primjena datira iz <a |
43 |
href="http://ngrams.googlelabs.com/graph?content=intellectual+property&year_start=1800&year_end=2008&corpus=0&smoothing=1">približno |
44 |
1990</a>. (<a href="/graphics/seductivemirage.png">Lokalna kopija slike</a>) |
45 |
</p> |
46 |
|
47 |
<p> |
48 |
Termin vrši utjecaj koji nije teško vidjeti: predlaže razmišljanje o |
49 |
autorskom pravu, patentima i zaštitnim znakovima kroz analogiju sa |
50 |
vlasničkim pravima za fizičke objekte. (Ta analogija je u sukobu s pravnom |
51 |
filozofijom zakona o autorskom pravu, patentnog zakona i zakona o zaštitnim |
52 |
znakovima, ali samo stručnjaci znaju to.) Ti zakoni zapravo nisu niti |
53 |
izdaleka slični zakonu fizičkog vlasništva, ali korištenje tog termina |
54 |
navodi zakonodavce na izmjenu istih da budu što više nalik. Pošto je to |
55 |
izmjena željena od strane kompanija koje primjenjuju moći autorskoga prava, |
56 |
patenata i zaštitnih znakova, odgovara im utjecaj koji termin |
57 |
“intelektualno vlasništvo” vrši. |
58 |
</p> |
59 |
|
60 |
<p> |
61 |
Taj utjecaj je dovoljan razlog da se termin odbije, i ljudi su me često |
62 |
pitali da predložim neko drugo ime za sveukupnu kategoriju—ili su |
63 |
predložili vlastite alternative (često šaljive). Prijedlozi uključuju |
64 |
IMP-ove<sup><a href="#TransNote1">1</a></sup>, za Privilegije Nametnutoga |
65 |
Monopola (<i>Imposed Monopoly Privileges</i>), i GOLEM-ove<sup><a |
66 |
href="#TransNote2">2</a></sup>, za Vladom Izazvani Zakonito Provedeni |
67 |
Monopoli (<i>Government-Originated Legally Enforced Monopolies</i>). Neki |
68 |
govore o “režimima ekskluzivnih prava”, ali referiranje na |
69 |
ograničenja riječju “pravo” je isto dvosmisleno. |
70 |
</p> |
71 |
|
72 |
<p> |
73 |
Neka od tih zamjenskih imena bi bila poboljšanje, ali greška je zamijeniti |
74 |
“intelektualno vlasništvo” sa bilo kojim drugim terminom. Drugo |
75 |
ime neće adresirati dublji problem tog termina: prekomjerna |
76 |
generalizacija. Ne postoji takva unificirana stvar kao “intelektualno |
77 |
vlasništvo”—to je opsjena. Jedini razlog zbog kojeg ljudi misle |
78 |
da ima smisla kao koherentna kategorija je taj što ih je široka uporaba |
79 |
termina navela u krivi smjer. |
80 |
</p> |
81 |
|
82 |
<p> |
83 |
“Intelektualno vlasništvo” je u najboljem slučaju termin za |
84 |
zahvaćanje svega (<i>catch-all</i>) da bi se sjedinili različiti zakoni. Oni |
85 |
koji nisu odvjetnici nakon što čuju jedno te isti termin primijenjen na te |
86 |
raznolike zakone imaju tendenciju da pretpostave da se temelje na |
87 |
zajedničkom principu i da funkcioniraju slično. |
88 |
</p> |
89 |
|
90 |
<p> |
91 |
Ništa ne može biti dalje od istine. Ti zakoni su nastali odvojeno, razvili |
92 |
se različito, obuhvaćaju različite aktivnosti, imaju različita pravila i |
93 |
postavljaju različita pitanja javne politike. |
94 |
</p> |
95 |
|
96 |
<p> |
97 |
Zakon o autorskim pravima je bio dizajnirani da promovira autorstvo i |
98 |
umjetnost, i obuhvaća detalje izraza djela. Patentni zakon je bio namijenjen |
99 |
da se promovira objava korisnih ideja, pod cijenom davanja, onome koji |
100 |
objavljuje ideju, privremenog monopola nad istom—cijena koja se |
101 |
isplati u nekim profesijama, ali ne u nekim drugima. |
102 |
</p> |
103 |
|
104 |
<p> |
105 |
U kontrastu, zakon o zaštitnim znakovima, nije bio namijenjen da promovira |
106 |
neki partikularni način djelovanja, nego jednostavno da omogući kupcima da |
107 |
znaju što kupuju. Zakonodavci su to, međutim, pod utjecajem termina |
108 |
“intelektualno vlasništvo”, pretvorili u spletku koja pruža |
109 |
poticaj za oglašavanje. |
110 |
</p> |
111 |
|
112 |
<p> |
113 |
Pošto su se ti zakoni razvili neovisno, oni su različiti u svakom detalju, |
114 |
kao i u njihovim temeljnim svrhama i metodama. Dakle, ako naučite neku |
115 |
činjenicu o zakonu autorskoga prava, biti će mudro da pretpostavite da je |
116 |
patentni zakon drugačiji. Rijetko ćete biti u krivu! |
117 |
</p> |
118 |
|
119 |
<p> |
120 |
Ljudi često kažu “intelektualno vlasništvo” kada zapravo misle |
121 |
na neku veću ili manju kategoriju. Na primjer, bogate zemlje često nameću |
122 |
nepravedne zakone siromašnim zemljama da bi iscijedili novac od njih. Neki |
123 |
od tih zakona su zakoni o “intelektualnom vlasništvu”, dok drugi |
124 |
nisu; bez obzira na to, kritičari takve prakse se često hvataju za tu oznaku |
125 |
jer im je postala poznata. Koristeći tu oznaku, oni krivo predstavljaju |
126 |
prirodu problema. Bilo bi bolje koristiti precizniji termin, kao što je |
127 |
“zakonodavna kolonizacija”, koji pogađa u srž materije. |
128 |
</p> |
129 |
|
130 |
<p> |
131 |
Laici nisu sami u stanju zbunjenosti ovim terminom. Čak su i pravni |
132 |
profesori koji podučavaju te zakone primamljeni i rastrojeni zavodljivošću |
133 |
termina “intelektualno vlasništvo”, i rade općenite izjave koje |
134 |
su u suprotnosti sa činjenicama koje znaju. Na primjer, jedan profesor je |
135 |
2006. napisao: |
136 |
</p> |
137 |
|
138 |
<blockquote><p> |
139 |
Za razliku od njihovih potomaka koji sada rade na niskim funkcijama u |
140 |
WIPO-u, tvorci ustava SAD-a su imali principijelni, za konkurentnost, stav |
141 |
prema intelektualnom vlasništvu. Znali su da bi prava mogla biti nužna, |
142 |
ali…zavezali su ruke kongresu, ograničavajući njegovu moć na |
143 |
višestruke načine. |
144 |
</p></blockquote> |
145 |
|
146 |
<p> |
147 |
Ta izjava referira na članak 1, odjeljak 8, točku 8 ustava SAD-a, koji |
148 |
ovlašćuje zakon o autorskom pravu i patentni zakon. Međutim, ta točka, nema |
149 |
ništa sa zakonom o zaštitnim znakovima i raznim drugima. Termin |
150 |
“intelektualno vlasništvo” je naveo tog profesora da napravi |
151 |
lažnu generalizaciju. |
152 |
</p> |
153 |
|
154 |
<p> |
155 |
Termin “intelektualno vlasništvo” isto tako vodi u |
156 |
pojednostavnjeno razmišljanje. Navodi ljude da se fokusiraju na slabu |
157 |
zajedničku formu koju ti razdvojeni zakoni imaju—da oni rade umjetne |
158 |
privilegije za određene stranke—i da zanemaruju detalje koji oblikuju |
159 |
njihovu suštinu: specifična ograničenja koja svaki zakon nameće javnosti, i |
160 |
posljedice koje su rezultat toga. Taj pojednostavljeni fokus na formu |
161 |
ohrabruje “ekonomski” pristup svim tim problemima. |
162 |
</p> |
163 |
|
164 |
<p> |
165 |
Ekonomija ovdje djeluje, kao što to često radi, kao vozilo za neispitane |
166 |
pretpostavke. Te uključuju pretpostavke o vrijednostima, kao što je |
167 |
pretpostavka da je količina proizvodnje stvarno bitna dok sloboda i način |
168 |
života nisu, i činjenične pretpostavke koje su uglavnom lažne, kao ona da |
169 |
autorska prava podržavaju glazbenike, ili da patenti na lijekove podržavaju |
170 |
spasonosna istraživanja. |
171 |
</p> |
172 |
|
173 |
<p> |
174 |
Još jedan problem je, na širokoj skali implicitnoj u terminu |
175 |
“intelektualno vlasništvo”, da specifična pitanja postavljena od |
176 |
strane raznih zakona postaju skoro pa nevidljivima. Ta pitanja se uzdižu iz |
177 |
specifičnosti svakog zakona—točno ono što termin “intelektualno |
178 |
vlasništvo” potiče ljude da zanemaruju. Na primjer, jedno pitanje koje |
179 |
se tiče autorskoga prava je da li razmjenjivanje glazbe treba biti |
180 |
dozvoljeno; patentni zakon nema nikakve veze s tim. Patentni zakon postavlja |
181 |
pitanja kao što su: da li bi siromašnim zemljama trebalo biti dopušteno da |
182 |
proizvode spasonosne lijekove i da ih prodaju jeftino da spase živote; zakon |
183 |
o autorskom pravu nema nikakve veze s takvim pitanjima. |
184 |
</p> |
185 |
|
186 |
<p> |
187 |
Niti jedno od tih pitanja nije samo ekonomsko po prirodi, i njihovi |
188 |
ne-ekonomski aspekti su vrlo različiti; korištenje plitke ekonomske |
189 |
pretjerane generalizacije kao temelj za njihovo razmatranje znači |
190 |
zanemarivanje razlika. Stavljanje tih dviju zakona u posudu |
191 |
“intelektualnog vlasništva” opstruira jasno razmišljanje o |
192 |
svakom od njih. |
193 |
</p> |
194 |
|
195 |
<p> |
196 |
Dakle, svako mišljenje o “pitanju intelektualnog vlasništva” i |
197 |
svake generalizacije o toj tobožnjoj kategoriji su skoro pa zasigurno |
198 |
budalaste. Ako mislite da su svi ti zakoni jedno pitanje, imati ćete |
199 |
tendenciju da birate vaša mišljenja iz ponude sve-uključujućih pretjeranih |
200 |
generalizacija, niti jedna od kojih vrijedi. |
201 |
</p> |
202 |
|
203 |
<p> |
204 |
Ako želite jasno razmišljati o problemima postavljenima patentima, ili |
205 |
autorskim pravima, ili zaštitnim znakovima, ili raznim drugim zakonima, prvi |
206 |
korak je zaboraviti ideju sjedinjavanja istih, i razmotrite ih kao odvojene |
207 |
predmete. Drugi korak je odbijanje uske perspektive i pojednostavljene slike |
208 |
koju termin “intelektualno vlasništvo” predlaže. Razmotrite |
209 |
svako od tih pitanja odvojeno, u njihovoj punini, i tada imate šansu za |
210 |
dobro razmatranje. |
211 |
</p> |
212 |
|
213 |
<p>Kada dođemo do reforme WIPO-a, ovdje je <a |
214 |
href="http://fsfe.org/projects/wipo/wiwo.en.html">jedan prijedlog za izmjenu |
215 |
imena i suštine WIPO-a</a>. |
216 |
</p> |
217 |
|
218 |
<hr /> |
219 |
|
220 |
<p> |
221 |
Afričke države imaju više zajedničkog nego ovi zakoni: iako je |
222 |
“Afrika” jedinstvena geografska cjelina, vrlo je zbunjujuće <a |
223 |
href="http://www.theguardian.com/world/2014/jan/24/africa-clinton"> pričati |
224 |
o “Africi”, a ne o pojedinačnoj državi</a>. |
225 |
</p> |
226 |
|
227 |
<p> |
228 |
<a |
229 |
href="http://torrentfreak.com/language-matters-framing-the-copyright-monopoly-so-we-can-keep-our-liberties-130714/"> |
230 |
Rickard Falkvinge podržava odbacivanje termina iz upotrebe</a>.</p> |
231 |
|
232 |
<div class="translators-notes"> |
233 |
|
234 |
<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> |
235 |
<h3>Bilješke prevoditelja</h3><ol><li id="TransNote1">U engleskom <i>imp</i> |
236 |
znači vragolan, đavolčić ili đavolak i pojavljuje se u nekim računalnim |
237 |
igrama.</li><li id="TransNote2"><i>Golem</i> je također lik iz računalnih |
238 |
igara i predstavlja biće dizajnirano, napravljeno i upravljano od strane |
239 |
nekog drugog lika, obično moćnog čarobnjaka.</li></ol></div> |
240 |
</div> |
241 |
|
242 |
<!-- for id="content", starts in the include above --> |
243 |
<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> |
244 |
<div id="footer"> |
245 |
<div class="unprintable"> |
246 |
|
247 |
<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a |
248 |
href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a |
249 |
href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i |
250 |
ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a |
251 |
href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> |
252 |
|
253 |
<p> |
254 |
<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, |
255 |
replace it with the translation of these two: |
256 |
|
257 |
We work hard and do our best to provide accurate, good quality |
258 |
translations. However, we are not exempt from imperfection. |
259 |
Please send your comments and general suggestions in this regard |
260 |
to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> |
261 |
|
262 |
<web-translators@gnu.org></a>.</p> |
263 |
|
264 |
<p>For information on coordinating and submitting translations of |
265 |
our web pages, see <a |
266 |
href="/server/standards/README.translations.html">Translations |
267 |
README</a>. --> |
268 |
Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko |
269 |
kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo |
270 |
vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a |
271 |
href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. |
272 |
Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih |
273 |
stranica, pogledajte <a |
274 |
href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za |
275 |
prijevode</a>.</p> |
276 |
</div> |
277 |
|
278 |
<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to |
279 |
files generated as part of manuals) on the GNU web server should |
280 |
be under CC BY-ND 3.0 US. Please do NOT change or remove this |
281 |
without talking with the webmasters or licensing team first. |
282 |
Please make sure the copyright date is consistent with the |
283 |
document. For web pages, it is ok to list just the latest year the |
284 |
document was modified, or published. |
285 |
|
286 |
If you wish to list earlier years, that is ok too. |
287 |
Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying |
288 |
years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable |
289 |
year, i.e., a year in which the document was published (including |
290 |
being publicly visible on the web or in a revision control system). |
291 |
|
292 |
There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers |
293 |
Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> |
294 |
<p>Copyright © 2004, 2006, 2010, 2013 Richard M. Stallman</p> |
295 |
|
296 |
<p>Ovo djelo dano je na korištenje pod <a rel="license" |
297 |
href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/3.0/us/deed.hr">licencom |
298 |
Creative Commons Imenovanje-Bez prerada 3.0 SAD</a>.</p> |
299 |
|
300 |
<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> |
301 |
<div class="translators-credits"> |
302 |
|
303 |
<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> |
304 |
<b>Prijevod</b>: Marin Rameša, 2013.</div> |
305 |
|
306 |
<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> |
307 |
Zadnji put promijenjeno: |
308 |
|
309 |
$Date: 2016/11/09 09:01:49 $ |
310 |
|
311 |
<!-- timestamp end --> |
312 |
</p> |
313 |
</div> |
314 |
</div> |
315 |
</body> |
316 |
</html> |